Šta vam teže pada, taj strah ili stalni problemi sa disanjem i samim tim lošiji kvalitet života?
A da li znate razliku izmedju oralnih i inhalatornih kortikosteroida? Da li ste malo čitali o tome ili se raspitali kod lekara ili farmaceuta ili ste zaključke doneli samo na osnovu toga „šta se priča po komšiluku“?
Iskreno, moj prvi susret sa pumpicom sa inhalatornim kortikosteroidom je bio prilično traumatičan. Upravo zbog neznanja i predrasuda koje su veoma ukoronjene, a informacije do kojih sam dolazila su bile „potpuno nepotpune“ i pre svega od strane potpuno nekompetentnih osoba. Sve to je rezultiralo neredovnom upotrebom terapije, čestim jakim napadima astme, velikim smetnjama u obavljanju sasvim običnih stvari i prilično lošem kvalitetu života. Nisam išla ni na kontrole jer sam bila ubedjena da sve to „tako mora“ i da mi nema pomoći. Jedini lek koji sam koristila je bio Ventolin koji nekad pomogne a nekad ne. A neretko dovede do toliko teškog stanja da me u polunesvesti odnesu u urgentni centar. Moj poslednji teži napad (sa mojih 27 godina), me je naterao da ipak odem kod pulmologa koji mi je tada posvetio vreme i detaljno objasnio o čemu se tu zapravo radi i koje sve mogućnosti imam na raspolaganju. Čovek mi je tada potpuno otvorio oči i, neću pogrešiti ako kažem, da mi je iz korena promenio život.
U osnovi astme leži upala (inflamacija) disajnih puteva, što dovodi do oticanja i suženja fine sluzokože u plućima, što izaziva teškoće pri disanju. Ova upala se leči terapijom sa inhalatornim kotrikosteroidima. I to je trenutno jedini poznati lek koji astmu može držati pod kontrolom i obezbediti vam sasvim normalan život. Ovi lekovi se moraju koristiti isključivo po savetu pulmologa i isključivo u skladu sa njihovim instrukcijama.
Da bih vas oslobodila straha želim da vam objasnim razliku izmedju oralnih i inhalatornih kortikosteroida, koju su meni objasnili doktori.
Kortikosteroidi imaju čitav niz štetnih dejstava na organizam i treba biti oprezan prilikom njihove upotrebe ali ono što je važno je da KORTIKOSTEROIDI IMAJU JAKO ANTIINFLAMATORNO DEJSTVO NA ORGANIZAM I JAK UTICAJ NA SMANJENJE PRETERANOG IMUNOLOŠKOG ODGOVORA ORGANIZMA. Upravo zato su kortikosteroidni lekovi postali najznačajnija grupa lekova za lečenje velikog broja teških i hroničnih bolesti sa odličnim rezultatima.
Oralni kortikosteroid se primenjuje u obliku tableta ili injekcija. Veliki broj bolesti se može lečiti samo oralnim kortikosteroidima. Kako ta tableta deluje? Kada se proguta, tableta najpre dolazi do želuca, prolazeći kroz sve ostale organe digestivnog trakta, dospeva u krvotok i tek putem krvi stiže do organa koji treba da leči. Putem krvi taj kortikosteroid dolazi i do svih ostalih organa u organizmu, gde čini samo štetu. I na ovaj način, do ciljanog organa dolazi tek mala količina kortikosteroida, jer najveći deo leka ostaje „uz put“. Sama tableta sadrži veću količinu kortikosteroida jer mora da prodje put kroz ceo organizam da bi sasvim mala doza dospela tamo gde treba, i samim tim je šteta koju načini daleko veća.
Na svu sreću, astma se leči inhalacionim kortikosteroidima. Inhalacioni kortikosteroid je komponenta inhalera. Osnovna karakteristika inhalera je da sadrži veoma malu koncentraciju kortikosteroida koji deluje lokalno i direktno tamo gde treba. Tj. udahom dolazi direktno do disajnih puteva i smanjuje zapaljenje u veoma kratkom roku, bez da dospeva do drugih organa. Neželjenih efekata praktično da i nema. Inhalerom je postignut savršen balans koji omogućava da se vrlo uspešno i jednostavno leči inflamacija kortikosteroidom bez ikakvih neželjenih efekata. Upravo ta činjenica, inhaler sa kortikosteroidnom komponentom čini savršenim terapijskim sredstvom za lečenje astme.
Kada se kortikosteroidna terapija ne koristi redovno, a astma leči samo pumpicom za brzo otklanjanje simptoma (dobro nam poznatim Ventolinom), često dolazi do težih ili srednje teških napada.
Da li ste to nekada doživeli? (Nemojte to sebi dozvoliti)
Takva teška stanja se moraju lečiti oralnim kortikosteroidima, jer su inhalacioni preslabi. Tada je naš organizam izložen svim onim neželjenim dejstvima koja kortikosteroidi imaju.
Kod 75% obolelih od astme je bolest loše kontrolisana. Najčešći razlog je neredovno korišćenje terapije. A razlog tome je upravo strah od lekova sa kortikosteroidom.
Lečenje astme samo bronhodiletatorom (Ventolin ili Berodual) je isto kao kada bi npr. bronhitis lečili sirupom za kašalj. Sirup će možda umiriti kašalj, na kratko, ali se bronhitis neće izlečiti bez antibiotika. Zar ne??? Da li vam je ikada to palo na pamet? Zato,ne bojte se terapije sa inhalatornim kortikosteroidima. Ta terpija vaša pluća drži u dobroj formi i omogućava vam da često čak i zaboravite da bolujete od astme.